Rožaje – Na međunarodnom konkursu/natječaju za najbolju neobjavljenu priču i pjesmu u regionu za 2011. godinu na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku koji je raspisala redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme AVLIJA koji izlazi u Rožajama, učešće je uzelo 518 autora iz 17 država svijeta (najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, zatim Crne Gore, i po nekoliko autora iz Makedonije, Bugarske, Grčke, Češke, Austrije, Italije, Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Australije, Novog Zelanda, Japana i SAD-a).

Žiri je jednoglаsno odlučio dа prvu nagradu za najbolju priču ravnopravno dijele Berislav Blagojević iz Banja Luke (Bosna i Hercegovina) za priču ‘’Srce od terakote’’ i Branka Selaković iz Užica (Srbija) za priču ‘’Sećanja postaju večnost’’.
Drugu nagradu ravnopravno dijele Aida Šečić iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina) za priču ‘’Fotografija’’ i Đurđa Vukelić Rožić iz Ivanić Grada (Hrvatska) za priču ‘’Njegova strana ulice’’. Treću nagradu ravnopravno dijele Lejla Kalamujić iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina) za priču ‘’U potrazi za Rajem’’ i Jovan N. Bundalo iz Beograda (Srbija) za priču ‘’Plac na ruinama’’.

Prvu nagradu časopisa AVLIJA za najbolju neobjavljenu pjesmu u regionu za 2011. godinu ravnopravno dijele Jovica Đurđić iz Malinske (Hrvatska) za pjesmu ‘’U haljini još miriše lan’’ i Jelenа Stojković-Mirić iz Beograda (Srbija) za pjesmu ‘’Uvek sve može nežnije’’.
Drugu nagradu ravnopravno dijele Mirela Udovičić iz Tuzle (Bosna i Hercegovina) za pjesmu ‘’11. 7.’’ i Amir Alagić iz Pule (Hrvatska) za pjesmu ‘’Kako smo se samo smijali’’.
Treću nagradu ravnopravno dijele Aleksandra Lekić Vujisić iz Podgorice (Crna Gora) za pjesmu ‘’Besana’’ i Majo Danilović iz Beograda (Srbija) za pjesmu “Ćutimo moja majka i ja’’.

Detaljnije možete pročitati OVDE  .

…

DODATAK:

Prva zlatna poetska medalja stigla je na peti rođendan SREBRNASTOG PAPERJA.

trajalo je minut ili dva

dobila sam
skenirano biće
ultrazvučni nalaz misaonog sklopa
mikroskopski nalaz svih osećanja
ćelijske romane

pohodeći dlanovima
preko moga lica
sve ih je pročitao

slepi čovek

posle toga
nije mogao da se osmehne

licima sa zdravim očima
ostavio je mililitar vode
da prohodaju plitkoćom vida

slepi čovek

i otišao
ostavljajući mi srž

otrčala sam za njim
noseći još sveže tragove

smejali smo se kroz ukus vrelog kestenja
zaobišavši Šopenhauera koji je prodavao crne kokice

Jelena Stojković-Mirić

porođaj je išao normalnim tokom
sve dok bolnicu i oblast oko nje
nije osvetlila jaka svetlost
(zato se osnovano sumnja da je kometa)

rođena u određenoj državi
koja je voljom veštica i veštaca
postala umnožena država
koja ubrzano
menja
imena
stoga ne možemo znati
u koliko država će živeti ovo novorođenče
ukoliko se ne bude pomeralo sa mesta
i kakve će to posledice ostaviti na njega

(pouzdano se sumnja da je to znala
uništila bi volju drugog, trećeg, četvrtog, petog, šestog i sedmog
pala bi sa Zemlje negde drugde)

rođena kao zdrava beba
duga 160 cm
teška 49 kilograma i 300 grama

od tada je počela da se smanjuje
do tačke
u stogodišnjem ratu

(stoga novorođenče otpuštamo iz bolnice
bez ocene
iz gore navedenih razloga)

 
Jelena Stojković-Mirić

Četiri gracije (video izložba), autor slika i crteža Jelena Stojković-Mirić

Poetska podloga: Rade Šerbedžija „Na ružičastom papiru“ i „Vremeplov“ (S. Mihalić)

(48 x 62)

ima li me u tvom sećanju

zazivam

pod stopom srebnih drumova
odvejena
sanjam
tek pokatkad upitno
škripnem
odtrpavši trepavicom
smetove njenih peta

ima li me postojbino snežna
i hoće li me biti
u tvom budućem tragu
otapajućih selidbi
hoće li me biti

zazivam

ponesi me
ponesi
paperjasta čergo

…
zveckaju praporci sna
u postojbini duše njegove
neotrgnuto
nerazvejano
ima me
pod rebrom
neupitno

zveckaju
praporci
sna.

Jelena Stojković-Mirić

(format 29,5×37)

(format 29×42,5)

Žiri: Odlučio je sadržaj!

Najbolje webove procjenjivao je žiri sastavljen od 60-tak stručnjaka iz raznih područja znanosti, gospodarstva i tehnologije te redakcija i organizacija u Republici Hrvatskoj. Između 1739 nominiranih žiri je birao najboljih 100 hrvatskih i 10 regionalnih stranica u 11 kategorija.
Organizatori poručuju da je ove godine žiri imao najteži posao od svih u 13 godina postojanja natječaja Vidi Web Top 100. Postoji veliki broj domaćih webova, no ove je godine po prvi put potpuno došlo do izražaja da dobar web čini njegov sadržaj. Naime, tehnološko znanje, koje je u našem slučaju već prije odredilo Stručno vijeće, jednostavno mora biti zadovoljeno u startu, dok pravu dodanu vrijednost čini upravo sadržaj weba koji privlači posjetitelje. Ukratko rečeno, sadržaj je po prvi put do nogu potukao tehničku izvedbu, a time se povodio i žiri.

Književnost.org: Petu godinu donosimo svježe književne vijesti iz regiona

Ovo je veliki uspjeh za naš portal, poručio je pokretač Književnost.org, Goran Karanović. – Već godinama smo prisutni na virtuelnoj književnoj sceni regiona, zahvaljujući potrebi da informacije iz svijeta književnosti budu dostupne svima u državama koje govore jezikom koji međusobno razumiju, te velikom radu naše male redakcije.

Do izražaja je došla vrhunsko idejno rješenje, dizajn i programerske sposobnosti web developera Lea Bevande koji je zaslužan za oblik i “pogon“ Književnost.org od pokretanja, pa do današnjeg izgleda; također veliki doprinos u optimizaciji i nadogradnji portala, te brojna kreativna rješenja koje je u Književnost.org ugradio multimedijalni umjetnik i web programer Darko Jeftić. Tako je stvorena platforma na osnovu koje radi naša mala, ali odabrana redakcija koja je zaslužna za svakodnevno svježe književne vijesti za naše čitatelje.

Mala, ali odabrana redakcija – gonjena entuzijazmom

Pored vrijednih novinara, dopisnika i suradnika koji su kroz godine svojim radom doprinosili i doprinose portalu, najviše pozornosti i hvale zaslužuju oni koji su žila kucavica Knjizevnost.org i koji kontinuiranim svakodnevnim radom osiguravaju vijesti za ljubitelje književnosti u regionu. Najuže jezgro redakcije čine Branislava Džigurski, Mirjana Simović, Lejla Kalamujić, Elvira Mezit, Jelena Stojković Mirić, Dajana Sučić, te nezaobilazni Dragan Radovančević koji radi na portalu od prvih godina pokretanja.

Ovog i ovakvog Književnost.org ne bi bilo ni bez velikog doprinosa Vedrane Trlek i Tatjane Janković koje su združenim snagama godinama radile na portalu uređujući ga.

Njihov rad i trud veći je ako se u obzir uzme činjenica da Književnost.org od svog osnutka radi bez ikakvih materijalnih sredstava, slobodno i neovisno, samo i isključivo na entuzijazmu redakcije koja vjeruje da književne vijesti treba širiti.

Krupnim koracima u budućnost

Budućnost Književnost.org leži u većem organiziranju i kvalitetnijem radu koji bi trebala osigurati nova pojačanja u novinarskom i menadžerskom smislu. Imamo za cilj biti još bolji u budućnosti, te pokušati po prvi puta od pokretanja pronaći sredstva koja će portalu pomoći da radi profesionalnije i na najbolji način ispunjava svoju misiju: osigura kvalitetan i potpun protok informacija iz književnog svijeta u regionu na zadovoljstvo svih ljubitelja književnosti – poručio je Karanović.